Jeste li znali...

Platon, Aristotlel, Boethius, Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Isaac Newton, René Descartes, Benjamin Franklin, Thomas Edison, Albert Einstein, Robert Oppenheimer, Stephen Hawkin — Što ovi veliki ljudi imaju zajedničko? Svi su bili muzičari. Slučajnost?  Sigurno ne. Brojna znanstven istraživanja potvrdila su ono što su mnogi od nas odavno znali: glazbena naobrazba stvara pametnijeg, uspješnijeg učenika koji će vjerojatno biti sposobnija (kompetetnija/produktivnija) odrasla osoba. 

Dobiti glazbe - odrasli

"Muziciranje (sviranje instrumenta) čini starije osobe zdravijima.... Kod osoba koje su učile svirati klavir utvrđeno je da se porastom broja nastavnih satova smanjivao stupanj anksioznosti, depresije i usamljenosti. Ovo su čimebnici koji su ključni u sposobnosti suočavanja sa stresom, stimuliranju imunosnog sustava i u poboljšanju zdravstvenog stanja općenito. Rezultati također pokazuju da se kod tih osoba pojačalo izlučivanje hormona rasta. (Human growth hormone is implicated in aches and pains.)" Dr. Frederick Tims, reported in AMC Music News, June 2, 1999

Vježba mozak – Znanstvenici su utvrdili da je glazba aktivira lijevi, desni, prednji i stražnji dio mozga. –Donald Hodges, "Neuromusical Research." Handbook of Music Psychology (San Antonio: IMR Press, 1996).

Potiče produktivnost – Glazba može potaknuti produktivnost na radnom mjestu. Tvrtke poput AT&T, DuPont i Equitable životno osiguranje su uz pomoć kreativnih muzičkih programa prepolovili vrijeme usvajanja novih poslovnih vještina/sposobnosti te povećali proizvodnju i efikasnost. -Business Music: A Performance Tool for the Office/Workplace (Seattle: Muzak, 1991).

Pozitivan utječe na kardiovaskularni sustav – Glazba može utjecati na tjelesnu temperaturu zbog svojeg utjevaja na cirkulaciju, brzinu otkucaja srca, disanje i znojenje. Brza i glasna glazba može povisiti tjelesnu temperasturu za nekoliko stupnjeva, dok tiha glazba sporijeg ritma može sniziti tjelesnu temperaturu. - Don Campbell, The Mozart Effect (New York: Avon Books, 1997), 70-71.

Pomaže u prevenciji bolesti – Istraživači sa Michigan Sveučilišta utvrdili su da slušanje „omiljene“ glazbe može izazvati duboko pozitivno emocionalno iksustvo koje može potaknuti oslobađanje hormona koji doprinose smanjivanju čimbenika koji potiču napredovanje procesa bolesti. - Dale Bartlett, Donald Kaufman, and Roger Smeltekop, "The Effects of Music Listening and Perceived Sensory Experiences on the Immune System as Measured by lnterleukin-1 and Cortisol," Journal of Music Therapy 30 (1993): 194-209.

Umiruje – U gradu Edmonton (Kanada) vlasti su odlučile kroz otvore gradskih trgova puštati Mozartovu glazbu za gudače kako bi umirili pješački promet. Između ostalih dobiti, policija je utvrdila da je na ulicama došlo do značajnog pada preprodaje droge. - "Music-Let's Split," Newsweek, 1990.

Uklanja bol – Doktori iz jedinice za konorarnu njegu Saint Agnes bolnice u Baltimoreu utvrdili su da pola sata slušanja klasične glazbe proizvodi iste učinke kao i 10 mg Valijuma. - Sheila Ostrander & Lynn Schroeder with Nancy Ostrander, Superlearning 2000 (New York: Delacorte Press, 1994), 76.

Smanjuje migrenu – Osobama koje pate od migrene glazbe može reducirati intenzitet, učestalost i trajanje glavobolja - Paul Chance, "Music Hath Charms to Soothe a Throbbing Head," Psychology Today, February 1987, p. 14.

Pomaže pacijentima oboljelim od Alzheimerove bolesti – Glazbeni terapeuti koji rade sa osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti su utvrdili da ritmička interakcija ili slušanje glazbe dovodi do pada agitiranosti, porasta koncentarcije, poboljšanja sposobnosti verbalne i bihevioralne reakcije, eliminacije oštećenog govora, poboljšanja sposobnosti odgovora na pitanja i bolje socijalne interakcije. - Carol Prickett and Randall Moore, "The Use of Music to Aid Memory of Alzheimer's Patients," Journal of Music Therapy 28 (1991).

Žrtve moždanog udara – Istraživanje provedeno u Francuskoj pokazalo je da uporaba melodije stimulira oporavak sposobnosti govora kod žrtava moždanog udara. - Neurology, December, 1996.

Smanjeje depresiju i usamljenost – I istraživanju provedenom 1998, kod umirovljenika koji su sudjelovali u tečaju sviranja klavira utvrđeno je smanjenje stupnja anksioznosti, depresivnosti i usmljenosti (u usporedbi sa kontrolnom skupinom koja nije sudjelovala tečaju). - Scientific Study Indicates That Making Music Makes the Elderly Healthier, American Music Conference, 1998.

Produžuje život – Prema Švedskoj studiji, osobe koje sudjeluju u umjetničkim aktivnostima žive dulje od drugih - British Medical Journal, 1996.

Glazba je bitna za um jer vježba mozak i može oblikovati njegov razvoj što uključuje i razvoj naše osobnosti, zaključili su znanstvenici.

Glazbena naobrazba značajno poboljšava rad nervnog sustava i potiče sposobnost učenja.

Podaci dobiveni istraživačkim radom znanstvenika sa Sveučilišta Northwestern objavljeni u Nature Reviews Neuroscience povezuju glazbenu naobrazbu i bolje sposobnosti učenja koja se vidi i na području jezika, govora, memorije, pažnje i emocija.

"Istražujući studije koje su se u zadnjih nekoliko godina fokusirala na djelovanje glazbene naobrazbe na nervi sustav pokazalo se da glazba ima snažan utjecaj na sposobnost učenja," rekla je Nina Kraus, direktorica Northwestern's Auditory Neuroscience Laboratory.

Veze neurona nastale tijekom glazbene vježbe osposobljavaju mozak i za druge aspekte ljudske komunikacije.

"Mozak ne može procesuirati sve senzorne informacije iz sekunde u sekundu pa stoga selektivno prihvaća ono najvažnije," kaže Kraus. No učenje sviranja instrumenta omogućava mozgu da bolje razlučuje ono najvažnije u kompleksnom procesu koji može uključivati čitanje, ili pamćenje nota, vremena kad treba svirati i koordinacije s drugim glazbenicima.

"Mozak glazbenika selektivno naglašava one elemente zvuka koji mu daju važne informacije. U prelijepom odnosu između senzornog i kognitivnog procesa nervni sustav omogućuje asocijacije između zvukova i onog što oni znače. Ova veza između zvuka i značenja važna je i za druge aspekte komunikacije, " rekla je.

Dok je fizička aktivnost važna za tjelesnu kondiciju, glazba je bitna za um jer vježba mozak i može oblikovati njegov razvoj, tj. razvoj naše osobnosti, zaključili su znanstvenici.

Dobiti glazbe

Uključivanjem u glazbene aktivnosti odrasli stječu brojne i raznolike dobiti. Primjerice, utvrđeno je da koralno pjevanje ima pozitivne emocionalne, socijalne, fizičke i kreativne ishode (rezultate9 koji također mogu biti i spiritualni. Sudjelovanje u aktivnostima amaterskih zborova omogućuje postignuće, izazov i mogućnost privremenog bijega od frustracija koje nam svakodnevni život nosi. Nadalje, razni muzički ansambli starijim osobama predstavljaju mjesta gdje se mogu družiti, stjecati nova prijateljstva te se ponovno osjećati korisno i prihvaćeno.

Prof.psihologije Josipa Gelo